‘Istina je voda duboka!’ #2

To the Security Council of The United Nations :

regarding the Croatians of Bosnia-Herzegovina

In our letter, following The Hague’s racist judgement brought down on 15 April 2011, we stated that “we know that for you defending of our Homeland, our People and our Nation is just a PLANNED CRIMINAL CONSPIRACY!”. This also applies to the Croatians from Bosnia-Herzegovina, who have been, and are being, judged in your Hague in the same, shameful manner.

Recently we have seen the Vatican express its concerns about the Catholic population of Bosnia-Herzegovina which may disappear in the upcoming decades. Of the 800,000 Catholics in 1991, today only 440,000 remain in Bosnia-Herzegovina. The elimination of Croatians from Bosnia-Herzegovina, through military and non-military means, is for all intents and purposes a blatant example of genocide.

For whose benefit do you intend to cleanse Bosnia-Herzegovina of its Croatian people? What do you intend to convert this State into?

The Croatian people are proud, and will always be proud, of those to whom your “Court” has handed down draconian sentences, even those responsible for the saviour of one hundred thousand or so civilians in Bihać – only because they were Muslims. One of those accused, awaiting sentencing in The Hague, who will forever remain one of the finest sons of the Croatian people, thus describes the war between the victims of Greater Serbian aggression, the Muslims and Croatians of Bosnia-Herzegovina:

Closing address of General Slobodan Praljak

(The Hague, 21 February 2011)

I

The training of police officers Bosnia-Herzegovina in Croatia, who were sent by the Party of Democratic Action (SDA) as early as 1991.

The training of pilots of the Bosnia-Herzegovina Army (BH Army) in the Republic of Croatia.

The training and equipping of entire BH Army units in Croatia.

The taking up of hundreds of thousands of Muslim refugees in Croatia

The organisation of ex-territorial education and schooling for Muslim refugees in the Republic of Croatia, in the Bosnian language, which didn’t even exist at the time.

The uninterrupted supply of weapons to the BH Army.

Ammunition, oil, medication, food, and other necessary logistics for the BH Army in order to wage a war

The medical treatment of more than 10.000 wounded BH Army combatants in Croatian hospitals.

Enabling thousands of Mujahedin to come and join the BH Army.

Logistic bases for the BH Army located in the Croatian towns Zagreb, Rijeka, Split, and Samobor throughout the war. And so on and so forth.

And all of this for free!

Never in the history of war have one people, the Croats, provided so much help to another people, the Bosnian Muslims, even when the latter turned their army, the BH Army, against the Croats, the Croatian Defence Council (HVO), in Bosnia-Herzegovina.

Never in the history of war has the commander of one army, the HVO, let convoys with armaments and other equipment pass through to another army, the BH Army, even when that army, the BH Army, used those armaments and all the rest to attack those who let them receive it.

a)     And what about the referendum of Croats for Bosnia-Herzegovina, which was a precondition for the existence of that state;

b)    the recognition of Bosnia and Herzegovina by the Republic of Croatia;

c)     the appointment of the Ambassador of the Republic Croatia to Bosnia-Herzegovina;

d)     the signing of all propositions made by the international community on the internal structure of Bosnia-Herzegovina, and the first ones to sign were the representatives of the Croatian Community of Herceg-Bosna (HZ-HB) and the Republic of Croatia.

That was the policy of Dr. Franjo Tudjman, president of the Republic of Croatia. It was the policy of the Government of the Republic of Croatia, the Parliament of the Republic of Croatia and the Ministry of Defence of the Republic of Croatia. It was the policy of the HVO.

To the Prosecution of this Tribunal, all these are elements of a joint criminal enterprise.

Such an indictment uses logic that is offensive even to the cognitive system of a pathogenic virus.

I – 1

What kind of opinion and which positions precede such an indictment?

1 – Simon Leach, a former police constable in Great Britain, a member of the Office of the Prosecutor (OTP) who investigated crimes committed by Croats in the Lasva Valley, at a meeting of the Prosecution in 1996, produced a piece of paper with names of Franjo Tudjman, Gojko Susak and Vice Vukojevic.
He interpreted and explained that these were the goals that his investigation was leading to.

2 – I quote from William Montgomery’s book, “Struggling with democratic transition; After the cheering stops”, page 114:

“The US special ambassador for war crimes, Pierre Prosper, invited three American ambassadors from the region; from Serbia, Croatia and Bosnia-Herzegovina to come to The Hague in order to meet with the representatives of the ICTY. Two particularly distinct observations remain. The first one refers to the fact that we heard directly from Carla Del Ponte that the official approach of her office is based on the premise that the war leaders of each of the parties are guilty of war crimes, and, thereafter she considers which specific crimes can be used to prove their guilt. At that moment, it seemed, and it still seems to me, that such a viewpoint is false for several reasons.”

Is Mr. Montgomery a credible witness?

What was the reaction of the other three?

The viewpoints of Carla Del Ponte are not “false for several reasons”. Her position is that of imperial arrogance and a degradation of law and its reduction to Communist purges and Nazi pogroms.

3 – In her book “La Caccia: Io e Il Criminali Di Guerra,” Carla Del Ponte says, on page 254:

One of the Prosecutors of the Tribunal, a Canadian, well known in his circle for his wit and anecdotes, had an aphorism that did a good job capturing the difference between the Serbs and the Croats who attempted to obstruct the work of the Tribunal. “The Serbs are bastards, he used to say.  In contrast, the Croats are perfidious bastards.”

1       This Prosecutor of the Tribunal, the Canadian, is using the language of hate.

1.1  Carla Del Ponte uses the phrase “he used to say”, which means that it was not a one-off witty remark, but a habitual, chauvinistic and racist characterisation of the Croats as “perfidious bastards”.

1.2  Carla Del Ponte relays the words of one of the Prosecutors of the Tribunal without any restrictions, which means that she completely agrees with that opinion; on an ongoing basis, too, which we can infer from the language and the phrase “he used to say”.

2       The lack of any reaction to such a pro-fascist manner of speech about one nation is something I cannot comprehend. I’m interested in knowing whether the indictment against me may have been drafted under the impression of such an opinion.

If, by any chance, I, Slobodan Praljak, had written or said anything like that, anywhere, at any time, about any people or nation or group during the war in the territories of the former Yugoslavia, for that alone I would have been sentenced to five years of imprisonment.

I really would like to know whether the saying “quod licet Iovi, non licet bovi” is something that is a valid rule here in this Tribunal. I really would like to know whether the international organisations, which established the Tribunal and which ensure that it is fair, support the viewpoint mentioned in the said book.

II

The Prosecution has compared me to the Nazis and my activity to the Holocaust.

Well, let me then describe the role of Goering, the character which, according to the Prosecution, I am the equivalent.

–         This Goering placed his Jews (in this case Muslims) in his country cottage and took care of them.

–         He put his Jews in his apartment in Zagreb. He fed them and gave them medical treatment.

–         He exposed himself to sniper fire in front of the Yugoslav National Army (JNA) barracks at Grabovina in order to save the wives of his enemies.

–         He protected the captured JNA soldiers with his own body and saw to it that they made it to their homes safe and sound.

–         He pulled out captured Serb civilians from the Dretelj Camp, although he was being threatened with weapons; not alone, though. The camp was held by Croatian Defence Forces (HOS) members, who were mostly Muslims.

–         He evacuated wounded Jews (in this case Muslims) from the hospital in East Mostar; not alone, of course.

–         He organised the evacuation and accommodation of 15,000 Jews (in this case Muslims) from Stolac and the Dubrava Plateau, across the Neretva, and 3,000 of their cars. He didn’t do that alone, either.

–         He transported a wounded Jewish women (in this case a Muslim woman) by helicopter from East Mostar to Split; not alone.

–         He received a Jewish (in this case Muslim) family with a child suffering from leukaemia near Uskoplje and transported them to Split to be treated. He helped them get citizenship for the Republic of Croatia in order to travel to Switzerland and get medical treatment at the expense of the Republic of; not alone, though.

–         He organised that the Salvation Road for Jews (in this case Muslims) be built in order to be able to leave to another country, Goering’s country, the Republic of Croatia. He didn’t do it alone, though.

–         He guided them and fought with the Jews (in this case Muslims) defending and liberating Mostar, Capljina, Travnik, Konjic and other places. He didn’t do that alone either.

–         He, of his own accord, let go the captured Jews (in this case Muslims) who were captured after the conflict in Rama or Prozor, and he prevented retaliation after the Jews (in this case Muslims) committed crimes in Uzdol.

–         He didn’t do that alone, and the same applies to Doljani and Grabovica. When necessary, he personally let through convoys transporting food for the Jews (in this case Muslims) as well as convoys with armaments, even when the 3rd Corps of the BH Army, the 4th Corps of the BH Army, the 6th Corps of the BH Army and parts of the 1st Corps of the BH Army launched an attack against Goering, against the western borders of Bosnia-Herzegovina, at the port of Ploce, after they had signed a truce with the Serbs. He didn’t do that alone either, and so on and so forth.

–         I’ll skip Goering’s – that is Praljak’s – behaviour in the courtroom’

–         But, all of this behaviour makes one a war criminal, according to the logic applied by the OTP.

The Prosecutor quoted Goethe’s Faust, about the mirror that we should use to look at ourselves. My actus reus is my mirror, my reason for being and my very essence, because they follow from the mens rea of the one that we call Slobodan Praljak.

Unfortunately, Judges Prandler and Trechsel refused to accept my 150 witnesses who were supposed to testify about the acts and deeds of the accused Praljak, and about the general situation in which such deeds were necessary, but, unfortunately, not always sufficient.

But what I really fail to comprehend is the legal procedure that forbids me to testify about Mladic’s diaries.

III

DO I REGRET THE VICTIMS?

 Yes, I regret all innocent victims of all wars.

I especially regret the victims of those 500 wars or so after 1945 that have taken place and still go on, despite all moralists’ speeches that we hear daily.

I especially regret every child that, in reality, dies of hunger every four seconds.

Peace in dictatorship is a preparation for war.  The longer and the worst the dictatorship, the more negative energy builds up and the more blood and evil will follow later.

It doesn’t matter whether we’re talking about Tito or Saddam.

And those who bring down a dictator and who later try to diminish the evil that occurs according to the force of the laws of physics, but those who made possible the dictatorship and by their silence made it last longer.

The same applies to Yugoslavia after Tito as well as to Iraq after Saddam.

What the Prosecutor calls nationalism is something the Croats felt a necessity for freedom, both the freedom of the people and citizens’ freedom.

In this sense, I am a Croatian nationalist.

I do not renounce the policy of Dr. Franjo Tudjman because that policy created the Republic of Croatia and made possible the survival of Bosnia-Herzegovina as a state.

I do not renounce the inherent sense and point in the legal establishment of the HZ-HB, the expression of the will of the Croats in Bosnia-Herzegovina to become and remain a sovereign and constitutive people in that state.

The HZ-HB, by its frail organisational structure, made possible the creation of the HVO, which in 1992 was able to defend Bosnia-Herzegovina and the south of the Republic of Croatia in 1993, prevented the implementation of the aggressive plans of the BH Army.

Bosnian Muslim politics and the BH Army, unable to regain the territories that were occupied by the JNA and the Bosnian Serb Army (VRS) – largely due to the weapons embargo implemented by the United Nations, which is incomprehensible to an ethical human mind – moved to launch a counter-offensive against the HVO. By liberating areas from Croats, they committed crimes at Konjic, Capljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, and elsewhere.

The facts are plain to see for the killed, expelled and detained Croats.

Social relations are an area where the laws of cause and consequence apply, whereas the spiral of evil, once initiated, does not justify crime, but it does significantly reduce the possibility to implement the law.

No matter whose task, on paper, it may be.

It is like that, everywhere and always.

The HVO defended itself from an aggression in 1992, in 1993, and 1994, and a commander’s duty is not to lose the war.

My conscience is clear.

IV

Legal proceedings are the interpretation of laws and facts.

Trial proceedings are rhetorical, and, as such, do not seek to find the absolute truth. It seeks to find a probable truth (beyond all reasonable doubt) which can be hardly contradicted or not at all.

In an attempt to discover such truth, knowledge is not enough. One needs to ponder, one needs to apply logic, one needs to apply rational and logical argumentation.

Data, facts, statements, and statistics do not mean a thing if they are not in a logical relationship with assertions.

Through connecting various types of knowledge, we can get closer to the truth.

In these proceedings, one requires knowledge from the field of sociology, sociology of war, knowledge about societies in which state and social structures are completely destroyed, in which individuals return to their natural state. One needs to apply knowledge from the field of war psychology as well as the knowledge of war skills, armament, and the understanding of the real purpose of the military, and so on and so forth.

Potential mistakes in the interpretation of facts are probable and disastrous:

a)     exaggerated and false summation of concepts and logical connections;

b)    conclusions made on the basis of false presumptions;

c)     the avoidance of comparing similar regimes and phenomena;

d)    arbitrary (so dear to intellectuals) equalisation of the concept of ‘able to’ and the concepts of ‘want to’ and ‘desire to’;

e)     arbitrarily identifying culprits because the world is not how one wishes or conceives it to be.

These are all fields of possible logical errors in the final assessment of facts.

I sincerely hope that the honourable Trial Chamber will strictly adhere to scientific methods and knowledge.

IV – 1

In the last century, never mind history prior to that, tens of millions of people have been convicted in trial proceedings.

Pursuant to racial laws (USA and RSA), dictatorial, religious and Nazi laws (Germany, Serbia, Slovakia, the Independent State of Croatia), fascist laws (Italy), communist laws (USSR, Yugoslavia, Hungary, China) and so on and so forth.

Court rhetoric has been under the influence of unreasonable social and political powers for too long, which is why it has been criticised.

Unfortunately, not enough.

So that it does not end up in moral despair, it is high time for court rhetoric to become what it has to be – a reasonable and rational process.

Do I have the right to hope?

IV – 2

Laws of this Tribunal may be what they are; however, they do not apply to the Americans.

For other peoples, laws of the Permanent Court apply, and those laws again differ from the laws applied here at the ICTY, the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, laws which are applied to me.

This abolishes a significant condition of the court rhetoric, which is the “principle of the equality of arms among the participants in the trial proceedings”.

And now I paraphrase Perelman:

“In a relationship where inequality significantly characterises the relationship between humans, there is no foundation for a reasonable and judicious process.”

V

I am not guilty!

And I’m not referring here to the feeling of guilt.

Coldly, rationally, with a logical analysis that has been critically examined dozens of times.

I know I am not guilty!

Your Honour, Judge Antonetti, if your judgement is the opposite of my conclusion, I will respect the general principle of challenging every opinion, conclusion, or attitude. I shall reconsider my position on my own responsibility openly and courageously.

If I recognise a mistake after that, I shall serve my time because you are righteous.

I will know what I could have done better, how I could have done it better, where I could have done it better, and when I could have done things better, in my thoughts and in my words, in what I did and in what I failed to do.

If, however, you do not convince me and if your interpretation of facts is not a good-enough, or a false, application of the social sciences:

What is not possible, thus becomes possible,

What is not simple, thus becomes simple,

The ability to do something becomes a crude substitute for a desire or a wish,

Then I will only be in jail because the Tribunal is almighty.

And, in all truth, this wouldn’t be anything new.

My half hour is up.

***

 

So, once again, we ask of you:

Return us our soldiers and our fellow Croatians from Bosnia-Herzegovina, who you are holding captive and have sentenced without proving their guilt! Also, absolve General Praljak and his fellow soldiers, because through their sentencing you are simply expressing your desire to eliminate the Croatian people from Bosnia-Herzegovina. By doing what we ask, you will restore your collective honour, as history will judge you based on how just and honourable your actions have been.

That is all that we, Croatians, ask of you . . .


 

VIJEĆU SIGURNOSTI UJEDINJENIH NARODA O HRVATIMA BIH

U našem pismu povodom rasističkih Haaških presuda od 15. travnja 2011. napisali smo vam kako “znamo da je za vas braniti svoj Dom, svoj Narod i svoju Državu samo PLANIRANI UROTNIČKI ZLOČIN!“ To se odnosi i na Hrvate u BiH, a i njima se sudi i sudilo se u vašemu Den Haagu  na isti sramotni način.

Ovih dana smo svjedoci kako se i Vatikan pribojava da bi katolici u Bosni i Hercegovini za koje desetljeće mogli posve nestati. Od oko 800.000 katolika u 1991. godini danas ih je ostalo 440.000. Eliminiranje Hrvata iz BiH, što vojnim što nevojnim sredstvima, zapravo je eklatantan primjer genocida.

Za čiji račun želite očistiti BiH od Hrvata? U što namjeravate pretvoriti tu državu?

Hrvatski narod se ponosi i uvijek će se ponositi onima kojima vaš „Sud“ određuje drakonske kazne pa čak i zbog spašavanja stotinjak tisuća ljudi – samo zato što su muslimani. Jedan od onih koji ce zauvijek biti među ponajboljim  sinovima hrvatskog naroda, haaški optuženik, ovako govori o ratu između žrtava velikosrpske agresije, muslimana i Hrvata BiH:

 

 

Završni govor generala Praljka

 

I.

Obuka policajaca iz BIH u Hrvatskoj, a koje šalje SDA još 1991. god.

Obuka pilota A BIH u Republici Hrvatskoj.

Obuka i opremanje čitavih postrojba A BIH u Hrvatskoj.

Zbrinjavanje stotina tisuća muslimanskih izbjeglica u RH.

Organiziranje eksteritorijalnog školstva za muslimane izbjeglice u RH i to na, tada još nepostojećem, bosanskom jeziku.

Vremenski neprekinuto naoružavanje A BIH.

Municija, nafta, lijekovi, hrana i ostala potrebna logistika A BIH za vođenje rata.

Liječenje više od 10 000 ranjenih boraca A BIH u hrvatskim bolnicama.

Omogućavanje dolaska više tisuća mudžahedina u A BIH.

Regularni logistički centri A BIH u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Samoboru, tijekom cijelog rata.

Itd., itd.

I sve to besplatno.

Nikada u povijesti ratovanja jedan narod – (Hrvati) – nije tako i toliko pomogao drugi narod – (Bošnjaci-Muslimani) – i onda kada su potonji okrenuli svoju vojsku – (A BIH) – protiv Hrvata – (HVO) – u BIH.

Nikada u povijesti ratovanja zapovjednik jedne vojske (HVO-a) nije propuštao konvoje oružja (i ostalog) drugoj vojsci (A BIH) i onda kada je ta vojska ( A BIH) to oružje (i ostalo) koristila za napade na one koji su joj to propustili.

a)            A što je s referendumom Hrvata za BIH, koji je preduvjet za postojanje te države.

b)           Priznanje BIH od RH.

c)            Imenovanje veleposlanika RH u BIH.

d)           Potpisivanje svih prijedloga međunarodne zajednice o unutarnjem uređenju BIH a prvi koji su potpisivali bili su predstavnici HZ HB i RH.

To je bila politika dr. Franje Tuđmana, predsjednika RH, to je bila politika Vlade RH i Sabora RH i MORH-a, to je bila politika HVO-a.

To su za tužiteljstvo ovog suda elementi UZP-a.

Takva optužnica služi se logikom koja je uvredljiva i za kognitivni sustav patogenog virusa.

I-1.

Kakvo mišljenje i koji stavovi prethode ovakvoj optužnici?

  1. Simon Leach, bivsi kvartovski policajac u Velikoj Britaniji, član tužiteljskog tima koji je istraživao zločine Hrvata u Lašvanskoj dolini, na jednom sastanku u tužiteljstvu 1996. godine izvadio je papir na kojem su pisala imena: Franjo Tuđman, Gojko Šušak, Vice Vukojević.Tumačio je i objašnjavao da su to ciljevi do kojih će dovesti njegova istraga.
  2. Citiram iz knjige Williama Montgomeryja „Kad ovacije utihnu“. (Struggling with democratic transition; After the cheering stops, 2010), stranica 114.

A.„Specijalni ambasador SAD-a za ratne zločine Pierre Prosper pozvao je trojicu američkih ambasadora iz regiona (iz Srbije, Hrvatske i Bosne) da dođu u Haag kako bi se sastali s predstavnicima MKSJ. Dve uspomene naročito su upečatljive. Prva se odnosi na to da smo direktno od Carle del Ponte čuli da se zvaničan pristup njene kancelarije temelji na stavu da su svi ratni lideri svih strana krivi za ratne zločine, a da zatim razmatra koji su to određeni zločini i kako da dokaže njihovu krivicu. Takvo gledište tada mi se učinilo – i još mi se čini – pogrešnim po mnogim osnovama.“

Je li gospodin Montgomery vjerodostojan svjedok?

Kakva je reakcija ostale trojice?

Stavovi Carle del Ponte nisu „pogrešni po mnogim osnovama“, to je imperijalna bahatost, degradacija prava na komunističke čistke i nacističke pogrome.

3.     U svojoj knjizi La Caccia – Io E I Criminali di Guerra, u 10. poglavlju “Zagabria, dal 1999 al 2001“, na stranici 254. piše:

Jedan od tužitelja Suda, Kanađanin dobro poznat u krugu po svojoj duhovitosti i dosjetkama, služio se aforizmom kojim je dobro isticao razliku između Srba i Hrvata koji su pokušavali ometati rad Suda: “ Srbi su kopilad,” govorio je, “dok su Hrvati podmukla kopilad.”

1.        Taj tužitelj suda, Kanađanin, služi se govorom mržnje.

1.1. Del Ponte upotrebljava trajni glagol „služiti“ (upotrebljavati). To znači da to nije bila „dosjetka“ jednom upotrjebljena, već uobičajeni način šovinističkog i rasističkog karakteriziranja HRVATA – „podmukla kopilad“.

1.2. Carla del Ponte prenosi riječi jednog od tužitelja suda bez ikakvih ograda, a to znači da se ona s takvim mišljenjem u cijelosti slaže. I to trajno u skladu sa značenjem glagola „služiti“ (upotrebljavati).

2.                  Potpuno mi je nejasan izostanak bilo kakve reakcije na takav profašistički način govora o jednom narodu. Mene interesira da li je u ozračju takvog mišljenja napisana optužnica protiv mene.

Da sam, kojim slučajem, ja, Slobodan Praljak, napisao ili izrekao takvu kvalifikaciju bilo kada, u bilo kojoj formi prema bilo kom narodu ili skupini u vrijeme rata na prostorima bivše Jugoslavije, dobio bih samo zbog toga 5 godina zatvora. Želim saznati da li na sudu u Haagu vrijedi: „Quid licet Iovi, non licet bovi.“ Želim saznati da li međunarodne organizacije koje su osnovale sud i koje se brinu o njegovoj pravičnosti, podržavaju taj stav, izrečen u spomenutoj knjizi.

II.

Tužiteljstvo me uspoređuje s nacistima a moje djelovanje s holokaustom.

Pa da opišem ulogu Goeringa s kojim likom bi, po tužiteljstvu, ja trebao biti sukladan.

–         Taj je Goering smjestio svoje Židove (Muslimane) u svoju vikendicu i brinuo se o njima.

–         Smjestio je svoje Židove u stan u Zagrebu, hranio ih i liječio.

–         Išao je na snajpersku vatru kod vojarne JNA u Grabovini kako bi spasio žene svojih neprijatelja.

–         Tijelom zaštitio zarobljene vojnike JNA i brinuo se da sretno stignu svojim kućama.

–    Izvukao zarobljene civile Srbe iz logora u Dretelju prijetnjom oružja. Ne sam.Logor su držali pripadnici HOS-a – pretežito Muslimani.

–         Izvlačio ranjene Židove – Muslimane iz bolnice u istočnom Mostaru. Ne sam.

–         Organizirao izvlačenje, prebacivanje i smještaj 15 000 Židova – Muslimana iz Stoca i Dubravske Visoravni splavom preko Neretve + 3 000 automobila. Ne sam.

–  Prevezao ranjenu Muslimanku – Židovku helikopterom iz istočnog Mostara u Split. Ne sam.

–         Židovsku (muslimansku) obitelj s djetetom oboljelim od leukemije preuzeo kod Uskoplja i prebacio u Split na liječenje. Omogućio im stjecanje hrvatskog državljanstva kako bi na teret hrvatskog proračuna mogli otputovati u Švicarsku na liječenje. Ne sam.

–         Organizira gradnju ceste spasa za Židove – Muslimane kako bi mogli otići u drugu domovinu. Goeringovu, u Hrvatsku. Ne sam.

–         Vodio ih i borio se sa Židovima – Muslimanima braneći i oslobađajući Mostar, Čapljinu, Travnik i Konjic, itd. Ne sam.

–  Pustio na svoju ruku zarobljene Židove – Muslimane, zarobljene poslije sukoba u Rami – Prozoru.

–         Spriječio osvetu nakon sto su Židovi – Muslimani počinili zločin u Uzdolu. Ne sam.

–         Isto to vrijedi i za Doljane i Grabovicu. Ne sam.

–         Kad je trebalo i osobno provodio konvoje s hranom za Muslimane – Židove i konvoje s oružjem i onda kada su 3. K A BIH i 4. K A BIH i 6. K A BIH i dijelovi K A BIH krenuli protiv Goeringa na zapadne granice BIH i u luku Ploče. Nakon sto su potpisali primirje sa Srbima. Ne sam.

–         Itd. Itd.

–         Goering – Praljkovo ponašanje u Sunji ću preskočiti.

–         Takvim se ponašanjem postaje ratni zločinac sukladno logici tužiteljstva.

Tužitelj citira Goetheova „Fausta“ – o zrcalu u koje se moramo pogledati. Moji su actus reus moje ogledalo, moj smisao i moja bit, jer proizlaze iz mens rea onoga što nazivamo Slobodan Praljak.

Nažalost, suci Prandler i Trechsel odbili su prihvatiti mojih 150 svjedoka, koji svjedoče o činu i aktu i djelu optuženog Praljka, svjedoče istodobno i o općoj situaciji u kojoj su takva djela nužna, nažalost ne uvijek i dovoljna.

A nikako ne razumijem pravnu proceduru koja mi zabranjuje svjedočiti o Mladićevim dnevnicima.

III.

ŽALIM LI ŽRTVE?

Da, žalim sve nevine žrtve svih ratova.

Posebno žalim žrtve onih petstotinjak ratova poslije 1945. a dogodili su se i događaju se usprkos svim moralističkim filipikama koje svakodnevno slušamo.

Posebno žalim za svakim onim djetetom koje umre od gladi svake 4 sekunde ovoga našeg realnog vremena.

Mir u diktaturi je priprema za rat. Što duža i gora diktatura, to je vise akumulirane negativne energije, to je više krvi i zla poslije.

Radilo se o Titu ili Sadamu, isto je.

I nisu krivi oni koji sruše diktatora i poslije se trude umanjiti zlo koje se javlja snagom fizičkih zakona, nego oni koji su omogućili i šutnjom produžili trajnost diktatoru.

Isto vrijedi i za Jugoslaviju poslije Tita i za Irak poslije Sadama.

Ono sto tužitelj naziva nacionalizmom, kod Hrvata je bila potreba za slobodom, i nacionalnom i građanskom.

U tom smislu ja sam hrvatski nacionalist.

Ne odričem se nacionalne politike dr. Franje Tuđmana jer je ta politika stvorila RH I omogućila opstanak BIH kao države.

Ne odričem se smisla i pravnog utemeljenja HZ-HB, izraza volje Hrvata u BIH, suverenog i konstitutivnog naroda u toj državi.

HZ HB, krhkom organiziranošću, omogućila je stvaranje HVO-a koji je 1992. obranio BIH i jug Hrvatske, a 1993. spriječio ostvarenje agresivnih planova A BIH.

A)           Muslimanska politika i A BIH, nemoćni da vrate od JNA i VRS-a zauzete teritorije (dobrim dijelom i zbog moralnom ljudskom umu neshvatljivog embarga na oružje) krenula je u ofenzivu prema HVO-u. Oslobađajući BIH od Hrvata počinili su zločine – Konjic, Čapljina, Doljani, Bugojno, Grabovica, Uzdol, itd., itd.

Činjenice su na raspolaganju i za ubijene i za protjerane i za zatvorene Hrvate.

Društveni su odnosi uzročno-posljedični a pokrenuta spirala zla ne opravdava zločin, ali bitno smanjuje mogućnost provedbe prava. Ma tko god, na papiru, bio zadužen to raditi.

Svugdje i uvijek je tako.

HVO se branio od agresije i 1992. i 1993. i 1994. a dužnost zapovjednika je ne izgubiti rat.

Moja savjest je čista.

IV.

Sudski je proces tumačenje zakona i interpretacija činjenica.

Sudski proces je retorički i kao takav ne traži apsolutnu istinu, već istinu koja je vrlo vjerojatna (van svake razumne sumnje), kojoj se teško ili nikako ne može proturječiti.

U iznalaženju takve istine nije dovoljno znanje, već je potrebno umovanje, potreban je logos – racionalno i logično argumentiranje.

Podatci i činjenice, izjave, statistike…u argumentaciji ne znače ništa ako nisu logičnim zaključivanjem dovedeni u vezu s tvrdnjama.

Tek povezivanjem različitih znanja možemo se približiti istini.

U ovom procesu potrebna su znanja iz sociologije, sociologije rata, znanja o društvima u kojima je potpuno razorena i državna i društvena struktura, u kojima se pojedinci vraćaju u prirodno stanje, potrebna su znanja iz ratne psihologije, znanja ratnih vještina, oruđa, stvarnog sadržaja pojma vojske, itd., itd.

Moguće pogreške u interpretaciji činjenica su i vjerojatne i kobne.

  1. Pretjerana i kriva redukcija pojmovnog aparata i logične povezanosti.
  2. Zaključivanje na osnovu krivih pretpostavki.
  3. Izbjegavanje usporedbe sličnih sustava i fenomena.
  4. Lagodno (intelektualcima tako drago) izjednačavanje pojma „moći“ i pojma „htjeti“ „željeti“, i
    1. Lagodno upiranje prstom u krivce što svijet nije skladan njihovoj volji i predodžbi.

Sve su to polja logičkih mogućih grešaka u konačnoj prosudbi.

Nadati je se da će se časni suci pridržavati strogih znanstvenih metoda i spoznaja.

IV. -1

U prošlom stoljeću, da ne spominjem daleku prošlost, u sudskim je procesima osuđeno više desetina milijuna ljudi.

Po zakonima rasnim (SAD, Pretorija), diktatorskim, vjerskim, nacističkim (Njemačka, Srbija, Slovačka, NDH), fašističkim (Italija), komunističkim (SSSR, Jugoslavija, Mađarska, Kina) itd i tome slično.

Sudska retorika predugo je bila pod utjecajem nerazumnih društvenih i političkih sila i zbog toga je i sama osuđivana.

Nažalost, nedovoljno.

Kako ne bi završila u moralnom beznađu, krajnje je vrijeme da postane ono što mora biti – razuman i uman proces.

Imam li se prava nadati?

IV-2

Kakvi god da jesu zakoni ovog suda, oni ne vrijede za Amerikance.

Za ostale narode vrijede zakoni stalnog suda (ICC – Međunarodni krivični sud) a ti se opet zakoni razlikuju od ovih ovdje (ICTY – Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju), po kojima se meni sudi.

Time je ukinut važan uvjet sudske retorike a taj jest „Princip ravnopravnosti sudionika u sudskom procesu“.

Citiram PERELMANA:

„U odnosu u kojem je nejednakost bitno obilježje odnosa među ljudima, nema osnove za razuman i uman proces“.

V.

Nisam kriv!

I ne mislim pritom na osjećaj krivnje.

Hladno, racionalno, logikom koja je kritički provjeravana desetine puta –  znam da nisam kriv.

Časni suče Antonetti; ako vaša presuda bude suprotna mom zaključku, ja ću, poštujući opće načelo opovrgljivosti svakog mišljenja, zaključka ili stava, otvoreno i hrabro preispitati svoj stav o vlastitoj odgovornosti.

Ako spoznam pogrešku, izdržavat ću kaznu jer ste vi pravični.

Znat ću što sam mogao bolje, kako sam mogao bolje, gdje sam mogao bolje i kada sam mogao bolje; i to mišlju, riječju, djelom i propustom.

Ako me ne uvjerite, ako vaše tumačenje činjenica bude nedovoljno dobra ili pogrešno primijenjena spoznaja neke od društvenih znanosti:

Pa postane moguće ono što nije bilo moguće,

Pa postane jednostavno ono što nije jednostavno,

Pa moć da se nešto učini postane prosta zamjena za želju ili htijenje,

Onda ću ja biti u zatvoru samo zato jer je sud sila.

A to zbilja ne bi bilo ništa novo.

Mojih pola sata je isteklo.

***

Zato mi ponovno tražimo od vas:

Vratite nam naše branitelje i iz Bosne i Hercegovine, koje ste vi zatočili ili već i osudili bez dokazane krivnje! Oslobodite i generala Praljka i njegove suborce Jadranka Prljića, Bruna Stojića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića, jer njihovom presudom samo pokazujete želju za definitivnim eleminiranjem Hrvata iz BiH. Tako ćete spasiti svoju čast i čast svih vas, jer po tome koliko ste bili pravedni i časni sudit će vam povijest.  

 

Mi, Hrvati, samo to od vas tražimo …

akademik Smiljko Ašperger

akademik Slaven Barišić

akademik Andrej Dujella

dr. sc. Zvonimir Janko, Prof. Emeritus der Universitaet Heidelberg, dopisni član HAZU-a

akademik Dubravko Jelčić

dr. sc. Henrik Heger Juričan, Sveučilište Pariz-Sorbona, dopisni član HAZU

Ante Jurić, nadbiskup u miru

akademik Andrija Kaštelan

akademik Josip Pečarić

akademik Stanko Popović

prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački

dr. sc. Zvonimir Šeparović, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, član Europske akademije znanosti i umjetnosti

prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, povjesničar

dr. sc. Mato Artuković

prof. dr. sc. Ivan Bakran

doc. dr. sc. Josipa Barić, Split

dr. sc. Osor Barišić

doc. dr. sc. Zlatko Begonja

dr. sc. Ivana Benzon

dr. Charles Billich, umjetnik

prof. dr. sc. Mihovil Biočić

dr. sc. Vjekoslav Boban, prof., Zagreb
dr.sc. Srećko Botrić, Sveučilište u Splitu
dr. sc. Miljenko Buljac, profesor i književnik

prof. dr. sc. Zvonko Čapko, Rijeka

doc. dr. Ivica Čatić, Katolički Bogoslovni Fakultet, Đakovo

prof. dr. sc. Marin Čikeš

dr. sc. Ambroz Čivljak

prof. dr. sc. don Josip Čorić

prof. dr. sc. Vera Čuljak   

prof. dr. sc. Ante Čuvalo

prof. dr. sc. Vladimir Ćepulić, Zagreb

prof. dr. sc. Vlado Dadić

prof. dr. dr. h. c. Nikola Debelić

doc. dr. sc. Antun-Ante Delić, dragovoljac Domovinskog rata, Grubišno Polje

prof. dr. Josip Delić, umirovljeni professor KB fakulteta Sveučilišta u Splitu

prof. dr. sc. Slavica Dodig

prof. dr. Serđo Dokoza

dr. sc. Žarko Domljan, prvi predsjednik Hrvatskog sabora

doc. dr. sc. Pero Draganić, dr.med.

prof. don Ilija Drmić, Vinica

prof. dr. sc. Boris Dželalija, infektolog, Medicinski fakultet Split

prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović

dr. sc. Nikša Glavić

prof. dr. sc. Vinko Grubišić

dr. sc. Željko Hanjš

dr. sc. Zdeslav Hrepić, izv. prof.

dr. sc. Julije Jakšetić

dr. sc. Domagoj Jamičić, znanstv. savjet.

dr. sc. Zvonimir Janović, redoviti sveučilišni profesor u mirovini

prof. dr. sc. Branko Jeren

prof. dr. sc. Vlado Jukić

dr. sc. Držislav Kalafatić

prof. dr. sc. Damir Kalpić

prof,. dr. sc. Duško Kardum

prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu

Vladimir Katović, Professor of Chemistry, Wright State University, Dayton, OH

prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula

prof. dr. sc. Ivan Kordić

dr. sc. Mirna Koscec

prof. dr. sc. Srećko Kovač, Zagreb

prof. dr. Slavko Kovačić, Split

dr. sc. Goran Kozina, Varaždin

dr. sc. fra Smiljan – Dragan Kožul, Duhovni ravnatelj Pokreta krunice za obraćenje i mir

prof. dr. sc. Šimun Križanac, Sesvete

prof. dr. sc. Mario Krnić

dr. sc. Nikša Krstulović 
prof. dr. sc. Stipe Kutleša, Zagreb
prof. dr. sc. Ante Lauc
doc. dr.sc. Inga Lisac
Marko Magdalenić, prof., dirigent - Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
prof. dr. sc. Ivan Malčić

Zvonimir Marić, profesor u trajnom zvanju na Građevinskom fakultetu u Osijeku, bivši generalni konzul RH u Pečuhu

dr. sc. Ivan Marcelić, Split

prof. dr. Jozo Marević

dr. sc. Ivica Martinjak, Zagreb

prof. dr. sc. Marko Matić, Sveučiliste u Splitu

prof. dr. sc. Božidar Matijević

dr. sc. Miroslav Međimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat

prof. dr. sc. Vine Mihaljević

dr. sc. Mario Mikolić, veleposlanik u m.

prof. dr. sc. Vladimir Mikuličić, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb

prof. dr. fra Andrija Nikić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak u  Mostaru u ime 1275 mostarskih Napretkovaca

prof. dr. sc. Milan Nosić

prof. dr. Dubravka Oraić Tolić

doc. dr. sc. Tado Oršolić

dr. ing. Marijan Papich, Vancouver, Canada

prof. dr. Mladen Parlov

prof. dr. sc. Davor Pavelić

dr. sc. Ivan Perić, red. prof.

prof. dr. sc. Nedjeljko Perić

prof. dr. sc. Marijana Peruzović

prof. dr. sc. Ivan Petrović

prof. dr. sc. Franjo Plavšić

prof. dr. sc. Ružica Pšihistal, Filozofski fakultet u Osijeku

dr. sc. Stjepan Razum, arhivist i povjesničar

prof. dr. Adalbert Rebić, sveučilišni profesor u mirovini

Prim. dr. sc. Darko Richter, Zagreb

prof. dr. sc. Dubravka Sesar, FFZG

prof. dr. sc. Sven Seiwerth

dr. sc. Ivo Soljačić, prof. emeritus

dr. sc. vlč. Mirko Šimić,, ravnatelj, Caritas Vrhbosanske Nadbiskupije, Sarajevo

prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., anesteziolog, Zadar

prof. dr. sc. Marija Šiško Kuliš, dipl. ing. str.
Đuro Tikvica, profesor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

prof. dr. sc. Kosta Urumović

dr. sc. Trpimir Vedriš, viši asist., FFZG

dr. Mile Vidović, svećenik, Split

dr. sc. Zlatko Vučić

prof. dr. sc. Tomislav Živković

dr. sc. Darko Žubrinić, red. prof.

dr.  Edward Slavko Yambrušić, Washington,  D.C. USA

Marko Abram, student, Split

Ankica Abramović, USA

Duško Abramović, Toronto, Canada

Ivica Abramović, USA

Nevena Abramović, Toronto, Canada

Dražen Adam, dipl. ing.

mr. sc. Goranka Adam, dip. ing.

Zvonimir Ajduk, dipl. ing. građ., Split

Marko Alagić, dragovoljac Domovinskog rata, Dugo Selo

Ivan Alpeza

Katica Amidžić Peročević, Zagreb
Jozo Andrić, service manager
s. Marija Slavomira (Kata) Andrijević

Viktor Arbanas, Osijek / Baden

Stjepan Asić, dizajner, predsjednik AHK

Marko Aščić, dipl. ing. el.

don Miljenko Babaić, kat. svećenik., ratni vojni kapelan

Ante Babić, Canbera

Damir Babić

Ivan Babić, književnik

Ivana Babić, prof.

Kati Babić, Canbera

Ankica Babin, prof.

Ante Babin, dipl. ing. brodogradnje, Kaštel Stari

Rade Bacelić

mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec

Petar Bačić, Rijeka

Ivona Baća

Lucija Baća

Niko Baća

Miljenko Bađun, ing.

Dragutin Balaško, USA

Ante Balić,veteran  Domovinskog rata 1992.-1995., Split

Ivan Balić, Split

Mara Balić

Stipan Balić

Ana Ban

Miro Banović, student

Vicko Baraban, Švicarska

Lucija Barac, Adelaide, Australija

Mladen Barać, prof., Slavonski Brod

Tomislav Baranjek

Ana Maria Barbir

Marko Barbir

Milenko Barbir

Steven Miro Barbir

Josip Barić, Wickliffe, SAD

Vladimir Barišić

Marica Barišić, nastavnica, Austrija

dr. Željko Barišić, stomatolog i književnik

Krešimir Barković, muzejski radnik, Paris, Francuska

Mate Barun, Melbourne, Australia

Đurđica Bastjančić, prof., Zagreb

Iva Bastjančić, stud., Zagreb

Ivan Bastjančić, dipl. ing., Zagreb

Anita Bašić

Bernarda Bašić

Daran Bašić

Đivo Bašić, Dubrovnik

Ivan Bašić

Ivanka Bašić

Janja Bašić

Kristina Bašić

Ljubica Bašić

Nada Bašić

MIlan Bašić, Zagreb

Nikola Bašić, pisac, Vis

Stanko Bašić

Tomislav Bašić

Tomo Bašić

Pero Baternik, Australia

Dinko Batur, umirovljeni bojnik HV i HRVI, Zagreb

Dragutin Bauman, ing kem., član Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Mate Bekavac, geodet, Zagreb

Suzana Bekavac, pravnica, Zagreb

Tatjana Bekić. dr.med., Zagreb

Ante Belas, Trogir

Darko Belović, kap., Rijeka

Ivan Beljan, Split

Mislav Benčević, dipl. krim. u inv. mirovini , Samobor

Tomislav Benčik, Pula

Tea Benzon, Split

Zdenka Benzon, dr.med.

Joan Beram, Sydney, Australia

Katica Beram, Toronto, Kanada

Marijana Beram, Melbourne, Australia

Marko Beram, Melbourne, Australia

Mile Beram, Sydney, Australija

Šime Beram, knjigovodja Sydney Australija

Šime Beram, moler, Melbourne Australija

Šime Beram, umirovljenik Sydney Australija Simon Beram, Sydney, Australia

Tomislav Beram, Tajnik HOP-a za Australiju i Novi Zeland

Tomislav Beram, Predsjednik Hrvatskog međudruštvenog odbora za zajednicku suradnju, Sydney, Australia

Viktor Beram ,Toronto, Kanada

Natalija Bernardić Slavonski Brod

Krešo Bešlić, Zagreb

Petar Bezjak, ekonomist, bivši predsjednik Hrvatskog studentskog zbora

Ivan Bićanić, ing., Zagreb

Marija Bićanić, umirovljenica, Zagreb

mr.sc. Nikola Bićanić, profesor filozofije i publicist, Zagreb

Mario Bijelić, Petrinja

Pero Bijelić, Petrinja

Ante Bilić, Canberra, Australia

Branimir Bilić, umirovljenik, Zagreb

Franc Bilić

Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb

Mario Bilić, visoka str. spr.

Stanislav Bilić, strojarski tehničar, Krško, Slovenija

Tomislav Bilić, stroj. teh., Zagreb

Vicko Bilić, umir.

Vlatko Bilić, dipl. ing. arh, Zagreb

Margarita Biškup

Igor Bjelik, dipl. ing.

Mirta Bjelik

Marija Bjelik

Blaženka Blaženović-Franjić, dipl. oec., Bjelovar

Goran Blažević, dragovoljac DR

Vide Blažević, Dubrovnik

Ivan Blažić, Melbourne

Mile Boban, Austin, Texas

Gordana Bogdanović, Sydney, Australia

Josip Bogdanović, Sydney, Australia

Mirjana Bojanić, umirovljenica, Pariz

Jago Bojcić, Australia

Ante Bokanović, student povijesti i zemljopisa

Petra Bolanča, dipl. tur. kom., Zadar

Tomislav Bolanča, dipl. oec., Zadar

Franjo Boras

Kate Boras      

Tomislav Boras

Vanda Boras Podravac, B.A.Soc.Sc., Canberra, Australija

Damir Borovčak, dipl. ing., publicist

Slavica Bors, ugostiteljstvo, Australia

Drago Boščić, ing. el.teh.

Slavica Boščić

Nevenko Bošković, Samobor
Dragan Bošnjak, razvojaceni branitelj, Mostar

Marjan Bošnjak, glavni tajnik stranke Jedino Hrvatska

Marko Bošnjak, umirovljenik Mostar, otac poginulog branitelja

Mirko Bošnjak, Split

Zdravko Bošnjak, dipl. inž., Zagreb

Josip Božičević, Osijek

Ivan Bradvica, dipl. ing. građ., pjesnik

Dinko Bradvica

Ane Brajević

Pero Brajević

Ivan Brdar, umirovljenik, USA

Slavica Brdar, USA

Ante Brekalo, USA

Dragica Brekalo

Ivan Brekalo

Ivanka Brekalo, USA

Klaudia Brekalo

Mario Brekalo

Tomislav Brekalo

Ivan Brkić, Slavonski Brod

Žarko Brkić, odvjetnik, Zagreb

Kristijan Brkljačić, dipl. ing. brodog., K. Stari

Ivan Brozović, Bjelovar

Ana Bruketa, USA

Anton Bruketa, gospodarstvenik, USA

Karlo Bruketa, USA

Marijan Bruketa, USA

Mile Bublić, USA

Vesna Bublić, Bjelovar

Janko Bučar, književnik

Hrvoje Budimir
Mirjana Budimir
Ljiljana Budimir Rogić

Siniša Budimlić, poduzetnik

Slavica Budimlić, trgovkinja

Vlado Budimlić, hrvatski branitelj

Ivan Bukovac, Županja

mr. sc. Barbara Bulat

Andrija Bulj

Branko Butković, poduzetnik, Zagreb

Jasna Butković, Velika Gorica

Kristina Butužin, Bjelovar

Marija Buzdon, USA

Kristijan Cerovski, Velika Gorica

Vinko Cerovski

Čedomil Cesarec, dipl. ing., Varaždin

Lisa Ciaravalotti - Galić, Woodbridge

Juraj Cigler, dipl. inž. građ., Čakovec

Milan Ciliga, dipl. ing. elektrotehnike

Joso Cindrić, USA

Danica Cirjak, Canbera

Šime Cirjak, Canbera

Ante Cogelja, New York, SAD

Darinka Colak, Offenburg

Ferdo Colak, filozof i publicist, Njemačka

Rafael Corluka, Stuttart

Višnja Corluka, Stuttgart

Maja Crgonja, Melbourne
Nikola Crgonja, Melbourne

Ivanka Crkvenac, Bjelovar

Ante Crnjac, student, Široki Brijeg

Pavao Crnjac

Zeljko Crnjac

Mate Cule, Australia
Tomislav Culjaga
Lovro Cunjak, Sydney, Australia

Nada Cunjak, Opatija

mr.sc. Vjekoslav Cunjak, Opatija

Marko Curać, novinar

Ivo Curić, ugost.

Josip Curić

Niko Curić, ugost.

Darko Cuvaj, Bjelovar

Marija Cvelbar, dipl. inž.

Ivanica Cvijanović, USA

Nikola Cvijanović, gospodarstvenik, USA

Veronika Cvitković, profesorica engleskog jezika, Buenos Aires

Mladen Cvitan, branitelj, Tribunj

Toni Cvitan, umirovljenik, Tribunj

Milica Čačić, USA

Zvonko Čačić, gospodarstvenik, USA

Ante Čarapina, dipl. economist

Marija Čatlak, oec.

Joško Čelan, novinar, Split

Dubravka Čepelak Žeželj, prof. logopedije

Marijan Čepelak, ing. geologije

Pejo Čičak

Tomislav Čiček, dipl. ing., Kaštel Stari

Duško Čikan Rijeka

Zoran Čikan Rijeka

Ante Čizmić, prof., Zadvarje

Katica Čizmić, prof., Zadvarje

Marija Čokljat, prof.

Davorka Čović, dipl. iur.

Geard Čujić, referent marketinga, München, Njemačka

Marina Čujić, prodaja, München, Njemačka

Ivanka Čuljak, prof.

Srećko Čuljak, dipl. oec., Zagreb

Marijo Ćukušić, Vranjic

Dušan Čugura

Franko Čugura

Marija Čugura

Domagoj Čunko, ing.

Berislav Čuvalo, hrvatski radio sat  USA

Ikica Čuvalo, prof.

Mate Ćavar, pjesnik i publicist, Zagreb

Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med., Zagreb, predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj

Ružica Ćavar, oec., Tomislavgrad

Tomislav Ćorić

Marko Ćubelić, svećenik, Split

Alojz Ivan Ćuk, Student sveučilište Victoria, Melbourne
Ante Marko Ćuk, područni upravitelj Honda, Australia
Jela Ćuk, upravitelj puničke tvrtke 
Jozo Ćuk, Melbourne, javni hrvatski djelatnik preko 50 godina
Kate Jelena Ćuk, student sveučiiste Victoria, Melbourne
Anto Ćurić, dipl. ing. el. u mirovini, Zagreb
Anto Ćurić, liječnik, Split
Ante Ćutić, dipl. ing., Buenos Aires
Ema Ćutić, profesorica, Buenos Aires
Marija Dadić, nastavnica

Ruža Daničić

Tomislav Domagoj Ćuk, student sveučiliste RMIT Melbourne

Aleksandar Debenjak, dipl.ing.sumarstva  u mirovini, Pariz, Francuska

Ivanka-Janka Debenjak-Magas, dr.med.internist u mirovini, Pariz, Francuska

Monika Degmečić

Nikola Degmečić

Mile Dejanović, Sydney, Australia

Dubravko Deletis, Zagreb

Mladen Deletis

Dubravka Deletis

Ivana Derek, Njemačka

Zlata Derossi, prof., Zadar

Josip Deškin, dipl. ing. stroj.

Željka Devaj

 Katica Devčić, umirovljenica, Buenos Aires

Mirko Dijanek 

Miroslava Dodig (r. Hefter)

Dragi Ante Doljanin, Hrvace

Franjo Dragaš, Petrinja, Hrvatska

Jakov Dragušica,, svećenik, Split

Ilija Dražetić, USA

John Dražetić, gospodarstvenik, USA

Ljubica Dražetić, USA

Ante Drmić, Švicarska

Anka Drnasin, dipl. oec, Split

Mirica Dubčić

Nikola Dubčić

Marija Dubravac, pjesnikinja, Australia

Marko Dubravac, Australia

Dražen Dugan, Sesvete

Kristina Dugan, Sesvete

Nikola Dugandžić, svećenik

Pero Dugandžić, Sydney, Australia

Malkica Dugeč, prof., hrvatska pjesnikinja

mr. sc. Danijel Dugonjić, dr. vet. med.

Josip Dukić, USA

Stipe Ćipa Dukić, kat.  Svećenik

Viktor Dukić, Košute - Trilj

Hrvoje Duvnjak, strojarski tehničar, Zagreb

Krešimr Duvnjak, dipl. ing., apsolv. filoz i relig. kulture, Zagreb

Davorin Dužević, dipl. oecc., Makarska

Ivica Dužević, oecc., Makarska

Ivo Dužević, psihijatar, Makarska-Split 

Dragutin Dvojković, univ. mag. med. dent., Zagreb

Tomislav Đonlić, prof.

dr. Tomislav Djurasović, München
s. Klaudija (Ana) Đuran, OSU

Andro Đurović

Katica Đurović

Zvonko Erceg, Zagreb
Niko Eres, član Predsjednišva Hrvatskog svijetskog kongresa Njemačke

Suzana Fanjek, umirovljenica, Melbourne, Australija

Vanja Fazlić
Vesna Fazlić

Ecija Fijamengo, Melbourne, Australia

Mario Filipi, politolog, novinar, pisac i publicist, teško stradali dragovoljac Domovinskog rata

Gordana Filipović, Mostar

Ivan Filipović, pomorac

Mirna Filipović-Koscec, dipl.  ing. kem. u mirovini

Damir  Findrik, dipl. ek.

Stjepan Fiolić, Argentina

Tomislav Fleković student Bjelovar

Katica Franjić, Canbera

Sime Franjić, Canbera

Dubravka Frković, Buenos Aires

Francisco Frković, student, Buenos Aires

Hrvoje Frković, Buenos Aires

Tomas Frković, ravnatelj Katoličke škole, Buenos Aires

Stjepan Furdek, Sydney, Australia

Marko Gabrić

Dragan Galić, hrvatski branitelj, Široki Brijeg

Gordana Galić, razvojačeni dragovoljac HVO-a

Ivan Galić, Toronto

Ivanka Galić, Australia

Janja Galić, USA

Josip Galić

fra Klement Galić, Tomislavgrad

Marija Galić, Toronto
Marijan Galić, Toronto

Marinko Galić

Marko Galić, USA

Mira Galić

Mladen Galić, umirovljeni dragovoljac Domovinskog rata

mr. sc. Željko Galić, dipl. iur.

Tadija Galić, Woodbridge 
Marijana Galinović, umirovljenica, Buenos Aires

Slavko Galiot, profesor povijesti, doktorant arheoloških znanosti 

Dino Ganić

Milan Gašparović, Stuttgart

Drago Gavran, Canbera

Ante Gavranić, Sydney, Australia 

Ante Gelo, USA

Ivan Gelo, USA

Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne

Stana Gelo, USA

Danica Glavaš

Vlado Glavaš

Edi Glavić pomorac

dr. Mato Glavić, liječnik u mirov.

Nane Gleđ

Ante Gotovac, Zagreb

Josip Gotovac, Zagreb

Marica Gotovac, Zagreb

Tanja Gotovac, Zagreb

David Gradinjan

Ante Grasić, Melbourne, Australia

Cecilija Grbac, USA

Ivan Grbac, USA

Mate Grbac, Merrylands, Australia

Vanja Grbac Gredelj, dr. med.

Frano Grbavac,  poduzetnik,  Zagreb

Mate Grbavac,  student,  Zagreb

Josip Grbavac,  student,  Zagreb

Jadranka Grbić

Stanka Grbić-Vušić visoka str. spr.

Joško Grenc

Matija Grgat, prof. hrvatskoga jezika

Domagoj Grgić, Zagreb

Drago Grgić, Canbera

Elza Grgić, Canbera

Hrvoje Grgić, Zagreb

Ivan Grgić, Zagreb

Ljubo Grgić, Canbera

Maria Grgić, Kanada

mr. sc. Marijan Grgić, Zagreb

Matija Grgić, Kanada

Milka Grgić, Kanada

Nicole Grgić, Kanada

Stjepan Grgić, Kanada

Vinko Grgić, prof., ravnatelj, dragovoljac Domovinskog rata, bosanski Hrvat 

Vinko Grgić, dipl. ekonomista, Kanada

Zorka Grgić, Zagreb

Andrija Grgurević, umirovljenik, Geelong, Australia

Josip Grilec

Iva Grisogono, Zagreb

Ivana Grković, dipl. iur.

Damir Grošinić

mr.sc. Marko Grubišić,predsjednik Hrv. Drustva politickih zatvorenika (podr.Zagreb)

Jelena Guć

Josip Gunjača

Pero Gunjina, Zagreb

Marija Ruža Habunek Fiolić, Argentina

Elvira Hafner, domać.

Marija Hafner

P. Vatroslav Halambek, SJ, Radio Vatikan

Branko Haubrich, iur., Mostar

Ivan Haubrich, Mostar

Ivanka Haubrich, Mostar

Manda Haubrich, Vinkovci

Marta Haubrich, Mostar 

Ivana Haubrich – Mihovilović, Bol na Braču

Petar Hinić, član Časnog suda Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke

Brankica Hodak, Zagreb

Ljiljana Hodak, Sesvete

Marko Hodak, Zagreb

Martina Hodak, Sesvete

Mateja Hodak, Sesvete

Nenad Hodak, Zagreb

Stjepan Hodak,  Sesvete

Anđela Hodžić, profesor

Elamer Hodžić, student

Damir Horvat, Bjelovar

Branko Hrkač, samostalni likovni umjetnik, dragovoljac Domovinskog rata

Dora Hrkač

Rade Hrkač

mr.sci. Karino Hromin Sturm logoraš, diplomat, prof. ekonomist, politolog, član Znanstvenog društva ekonomista RH i više institute

Sanjin Hublin, Rijeka

Alojzije Hude, Bjelovar

Kristijan Hude, Bjelovar

Marija Hude, studentica Bjelovar

Jozo Hrsto, Gold Coast, Australia

Stanko Hrubi, Stuttgart, Deutschland

Mladen Ibler, dr. med.

Ante Ilić, Sydney, Australia

Katarina Iskra, medicinska sestra

Frane Ivanisević, umir. pukovnik HV-e

Darija Ivanković 

Nevenka Ivanković, Stuttgart

Mira Ivanković, Sydney, Australia

Stanko Ivanković, Sydney, Australia

Alan Ivčec

Marija Ivček

Kata Ivezić, Stuttgart 

Petar Ivezić, Stuttgart

Petar Ivizić, umirovljenik, Stuttgart

Kornelija Ivoš

Laura=Katarina Jagodić

Šime Jakelić, inženjer elektrotehnike, Zageb

Anto Jakovljević  

August Janeković

Branka Janeković

Vesna Janes, specijlist med. biokemije, mag, sc., Pittsburgh, USA

Branko Jazić, Sydney, Australia 

Marija Jelak, Đurđevac

Andjelka Jelović, USA

Cvetko Jelović, USA

Marko Jerčinović, dipl. inž. fizike, Zagreb

Vanja Jeren, dip. iur. u mirovini

Marija Jeshke (Sesar), Frankfurt na Maini-pri njemačkojoj državnoj željeznici

Antonija Jolić, dipl. teolog

Stipe Jolić, dipl. teolog

Ana Jović, dipl. ing. građ., Umag

Josip Jović, novinar 

Marija Jozanović, Canbera

Pava Jukić

Pero Jukić, Melbourne, Australia

Petra Jurčević, Varaždin

Tomislav Jurčević, predstavnik FUJIFILM-a za sjeverozapadnu Hrvatsku

Ante Juričev-Sudac, dipl. ing.

Josipa Juričev-Sudac, dipl. ing.

Mirjana Juričić 

Andrija Jurić

Radoslav Jurić, Melbourne

Branko Jurisić, Toronto
Marija Jurisić, Toronto

Ilija Jurković, Melbourne, Australia

Ivan Juroš, dipl. ing. elektro., Zagreb

Vlade Juroš, stroj. inž., umirovljenik

Andelko Jurun, Buenos Aires

Mladen Kadoić, Bjelovar

Marijan Kajmak

Damir Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m.

Marija Kalafatić, dipl. ing. kemije, u m.

Hrvoje Kalinić, dipl. ing.

Ilija Kapetanović, Leonay, Australia

Lela Kapetanović, Leonay, Australia

Nediljko Karadža, Stuttgart

Iva Karamatić

Jure Karamatić

Stipe Karaula, USA

Zora Karaula, USA

Mira Kasumović, Buenos Aires

Ljiljana Katičić, dipl.ing. MLD, Zagreb

Ivan Katić, industrijalac, USA

Slavko Katić, industrijalac, USA

Douglas Kezele, Toronto

Dragica Kipre

Katarina Kipre

Niko Kipre

Pavo Kipre

Ana Kirchmayer-Wonnemann, Osnabrücker Symphonieorchesterm, Njemačka

mr. art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija Zagreb

Sonja Kirin, Toronto

Antun Kljunak

Teica Kljunak

Matko Klaić, Varaždin

Ivan Klarić, dipl. ing. građ. u mirovini

Miroslav Klarić

Tereza Klier, službenica u uredu za mirovine, Njemačka

Domagoj Knez, Nuštar

Nikola Knez, President, iFilms LLC

Vanja Knez, Nuštar

Jure Knezović

Mate Knezović, odvjetnik, predsjednik Obitejske stranke
mr. sc. Bože Kokan, muzejski kustos, Split
Mile Mijo Kokan, ing.
Josip Kokić 
Alojzije Kokorić, ing., Tribunj

Ante Kokotović, Penrith, Australia

Stipe Kokotović, Penrith, Australia

Frane Kolak, Zagreb

Nada Kolak, dr., Australia

Darko Kolić, Švicarska

Ante Kolobarić, Grude, BIH

Marija Komar

Nikša Koncani, dipl. ing, Vodice, Srima

Albina Konjevod, dipl. ing.

Marijan Kopljarević, Virje

Mladen Kostić, Stuttgart, Njemačka

Ivan Kostrenčić JP, Perth, W.A. Australija

Ante Kovač, dipl. ing. geod.

Dominik Kovač, Canberra, Australia

Marija Kovač, umirovljenica, Zagreb 
Stjepan Kovač, prevoditelj, Njemačka
Tomo Kovač

Kata Kovačević, Australia

Mladen Kovačić, umirovljenik, Pašman

Jozo Krajinović, Australia

Kata Krajinović, Australia

Milica Krakan, Švicarska

Sanaj Kralik, Bjelovar

Ante Kraljević, književnik, Zagreb

Jozo Kraljević, profesor u mirovini, Mostar

Radoslav Kraljević, dipl. ing. stroj.

Dino Kramer, dipl.ing. strojarstva

Marija Kramer, prof

Ante Krišto, Split

Ante Krišto, Zagreb-Toronto

Vesna Krizmanić, Australia

Mato Križanac, pukovnik  

Vesna Križanac, umirovljenica, Sesvete

Doma Križić  

Gerhard Križić

Marijana Križić

Mate Križić

Milan Krnjajić, umirovljenik, Novo Mesto

Petar Krnjajić, umirovljenik, Stuttgart

Petar Krnjajić, Medulin

Marija Kruhek, Zagreb

Mladen Krulić, USA

Dr. Petar Kružić, Stuttgart

Zvonimir Kuharić, dipl. ing. strojarstva, Zagreb

fra Ante Kukavica ofmCap

Stipe Kulaš, Penrith, Australia

Ante Kunek, dr. vet., Australija

Ivan Kunek, Melbourne

Miroslav Kušek, dipl. iur.

Mirjana Kutle, Marčana

Ana Kuzman

Joško Kuzman

Maja Kuzman

Ana Landeka, Vinkovci

Ivan Landeka, Vinkovci

Krešimir Landeka, Vinkovci

Božo Lasić

Krešimir Lasić

Matija Lasić

p. Vjekoslav Lasić

Marko Latincić, Rim

Ivana Lazo, služb.

Luka Lažeta, Zagreb

Milan Lažeta, dipl.ing. naftnog rudarstva, u mirovini, Zagreb

Mirko Lažeta, Split

Silvija Lažeta, dipl. iur., Zagreb

Zdravka Leindl, Umag

Mladen Leko, Accountant, Canberra Australia

Paulina Leko, Event Manager, Canberra Australia

mr. sci. Šime Letina, publicist, Washington, DC

Ante Lijić, Split

Sanja Lipnjak, Zagreb

prof. Ive Livljanić, veleposlanik u m.

Ankica Lojkić, socijalni radnik

Mladen Lojkić, publicist

s. Jelena Lončar

Nikola Lončar, umirovljenik, Sydney, Australija

Želimir Lončar, dipl. ing. strojarstva

Barbara Lorković, USA

Slavko Lorković, gospodarstvenik, USA

Dubravka Lošić, slikarica

Fabijan Lovoković JP, publicista, Sydney, Australia

Jakov Lozar, student, Berlin

Zdravko Lozar, poduzetnik, Berlin

Andja Luburić, hnrtv, Australia

Ljubo Luburić, Australia

Mark Luburić, Australia

Ana Lučić, dopisnica Hrvatskog Krugovala Toronto

Franjo Lučić, prof.

Jadranka Lučić, tajnica Hrvatskog žrtvoslovnog društva

Jelena Lučić

Ivica Luetić, novinar

Agustin Lukanović, Sydney, Australia

Željko Lukašević, d.i.g.

Andja Lukenda, BiH

Branka Lukenda, kućanica, Njemačka

Darko Lukenda, BiH

Filip Lukenda, BiH

Ivan Lukenda, soboslikar & ličilac (Njemačka)

Jozo Lukenda, umirovljenik, Zadar

Krunoslav Lukenda, diplomirani ekonomist, Zadar

Mato Lukenda, BiH

Stipan Lukenda, BiH

Mate Luketić, USA

Ivo Lukić, St Marys, Australia

Mira Lukić, USA

Petar Lukić, USA

Roza Lukić, St Marys, Australia

Ana Lukšić, umir.

mr. sig. Ivan Lulić

Luka Lulić

Martin Lulić, Sydney, Australia

Zvjezdana Lulić 

Vlado Lušić, bivši TV novinar – dobitnik nagrade Golden Gavel  (Zlatni sudački čekić)

Damir Ljubičić, ing. telekomunikacija, Zagreb
Davor Ljubičić, poduzetnik, Podstrana, Hrvatska
Mijo Ljubičić, Sydney, Australia
Vera Ljubičić, Sydney, Australia

Ante Ljubić

Štefica Madračević, Stuttgart

Ivana Madunić, oec., Tomislavgrad

Melita Mađer, dipl. oec., Zagreb

Blažena Magdić, umirovljenica

Ivan Magdić, umirovljeni časnik HV

Goran Majić, Munchen
Mate Majić, dipl. ing.
Mirjana Emina Majić, književnica, Sydney, Australija
Marijan Majstorović, novinar, izdavač i publicist
Melita Majstorović, prof. 
Mira Majstorović 
Ivan Malčić 
Josip Malović

Anka Maljković, umirovljenica

Marijan Maljković, student

Mijo Maljković, hrvatski izumitelj

Radica Maljković, textilni tehničar

Ankica Mandarić, dipl. oec. u mirovini, Mostar

Gordan Mandarić, el.tehnicar u mirovini, Mostar

Luca Mandarić, umirovljenica, Sarajevo

Velimir Mandić, dipl. teolog, Zagreb

Zorica Mandić, ekonomistica, apsolventica teologije, Zagreb

Ante Mandir, Stuttgart

Ivo  Marčinko, Dubrovnik

Ante Marević 

Antun Margaretić, dipl. ekonomist

Kate Margaretić, ugostitelj

Niko Margaretić, umirovljenik

Sanja Margaretić, službenik u općini

Terezija Margaretić, prof. u mirovini

Vlaho Margaretić, visoka stručna sprema

Željko Margaretić, carinski službenik

Ivan Maričić

Andrija Marić, gosppodarstvenik, USA

Ivan  Marić, umirovljenik, Stuttgart

Marko Marić, dipl. inž. strojarstva, Njemačka

Mijo Marić, Dipl.-Kfm., predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, Berlin

Mila Marić, Stuttgart

dr. Radoslav Marić, ABOBGYN

Davorka Marić, Bjelovar

Mile Marić, Bjelovar

Dijana Marinić

Bogomir Marinović

Vjekoslav Marjanović, iur u mirovini, Pješčana Uvala

Dragica Marjanović, radnica u mirovinai, Pješčana Uvala

Iva Marjanović, glumica, prvakinja HNK

Paula Markač

Marijana Markanović, Bjelovar

Bobo Markić, P. Eng., Mostar

Marinko Markić, Toronto, Canada

Renata Markić, Toronto, Canada

Mario Marcos Ostojić,, predsjednik Hrvatske republikanske zajednice

Anamarija Markulin, dr. med., Zadar

Ankica Markulin, prof.

Ivo Markulin, kap. d. pl., Preko

Hrvoje Maršić, student

Josip Maršić

Slobodan Maršić, dragovoljac Domovinskog rata

Tomislav Maršić, Nuštar

Zdenka Maršić, Nuštar

Željko Maršić, Nuštar, satnik HV u mirovini

Anita Martinac, dipl. iur, Mostar

Ana – s. Janja Martinović

Danica s. Zlatka Martinović

Mara s.Ana-Marija Martinović

Jagica Marušić, USA

Kruno Marušić, USA

Stipe Marušić, Split

Amelija Maslać, USA

Miško Maslać, umirovljenik, USA

Gordan Masnjak, Pokret Stop progonu hrvatskih branitelja

Krešimir Mašić, Nuštar

Tomislav Mašić, Nuštar

Ivo Mašina, umirovljenik, USA

Dubravka Matanić, dipl. oec., Velika Gorica

Antun Mateš, akademski slikar

Stanko Matešić, Australia

Jelena Matešić, Australia

Marko Matić, dipl. pravnik, književnik i publicist

Pero Matić, USA

Sofija Matić, USA

dr. Josip Matjan, die

Gojko Matković

Margarita Matković, diplomirana učiteljica, Zadar

Marij Matulina,sociolog u mirovini, Zadar

Pavao Medić, svećenik, Split

Mile Medved, USA

Milka Medved, USA

Vjeko Medvidović, ing. građ., Zadar

Robert Merlin

Snježana Merlin

Edvard Meštrović, Split

Neva G. Mihalić

Vlasta Mihavec, dipl.oec. (NGO ISTINA)

Marko Mikulandra, dramski pisac

Paulina Mikulić, PhD Candidate, Monash University, Clayton, VIC Australia

Cvjetko Milanović, umirovljenik, Adelaide, Australija

Marica Milanović, umirovljenica, Adelaide, Australija

Adelka Milat

Ante Milat

Gojmir Milat

Ivan Milat

Kristina Milat

Iva Miličević, Canbera

Jago Miličević, USA

Jelena Miličević

Mara Miličević, USA

Nedjeljko Miličević, industrijalac  USA

Pavao Miličević, gospodarstvenik  USA

Stjepan Miličević, Canbera

Vinko Miličević

Renato Milić

mr. sc. Ante Milinović, Zagreb

Ilija Miloš

Anđelka Milošević,mr. sc., seizmologinja u. m.

mr. sc. Ivica Mintas, dipl. ing. građ.

Ante Mioc, Bregenz, Austria

Pero Mioč, književnik, književni prevodilac i kazališni redatelj, Šibenik

Mirela Mišić, Mostar, BiH

mr. sc. Martin Mišković, dipl. ing. el., Vinkovci

Anamarija Mlikota, Zagreb

Ante Mlikota, umirovljenik, Zagreb

Antonio Mlikota, Zagreb

Brigita Mlikota, Dugo Selo

Franjo Mlikota, Sjeverna Dakota

Gordana Mlikota, Zagreb

Ilija Mlikota, umirovljeni dočasnik dragovoljac Domovinskog rata i HRVI, Zagreb

Ivan Mlikota, elektroničar, Zagreb

Jasna Mlikota, dipl. oec., Zagreb

Jure Mlikota, Sjeverna Dakota

Ljilja Mlikota, Sjeverna Dakota

Matej Mlikota, vatrogasac, Zagreb

Mato Mlikota

Milivoj Mlikota, Split

Pavao Mlikota, umirovljeni dočasnik dragovoljac Domovinskog rata i HRVI, Dugo Selo

Ante Mlinarević

Anamarija Modrić, dipl. ing. elek.

Jure Modrić, dipl. inž. el., Sesvete

Mate Mrvica, St Marys, Australia

Miro Mucić, oecc., Makarska

Nikola Mulanović, Mokošica

Domagoj Musa, dipl. ing., magistar

Nada Mustapić

Niko Mustapić, umir.

Mario Mužinić, Sv. Nedjelja

Mirjana Mužinić, Sv. Nedjelja

Ivan  Nađ, Velika Gorica

Ankica Nakić, Split

Artur Nalis, Melbourne, Australija

Katica Nalis, Melbourne, Australija

Ivica Nekić

Zoran Nevistić, dipl. ing. brodogradnje, Rijeka

Roko Nikolić ,Victoria, B.C. Kanada 

Pero Novak, industrijalac, USA

Josefina Novković, USA

Alfred Obranić, dipl. ing. geolog., predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Varaždin

Snježana Ocvirk, Bjelovar

Darko Omrčen, Osijek

Boris Ora, electričar, Sydney, Australija

Nicolas Oreb, Buenos Aires

Ana Orlović

Martina Orlović

Mate Orlović

Sibijana Oršolić, prof.

Marijan Osmak

Mario Osmak, Bjelovar

Vinko Ostojić, publicist, Zagreb

Mato Ozanić, Perth

Ivica Pacarek, hrvatski branitelj , Toronto
Melita Pacarek , Toronto

Michael Pack, Engleska

Mirta Padovan Nakić, prof.

Sebastijan Palić

Nikola Pandžić

Zvonimir Pandžić, dipl. inž., Zadar

Ranko Pandža, umirovljeni časnik HV i HRVI, Omiš

Marko Panov

Mladen Panjako, kap., Rijeka

mr.sci. Josip Papković, dipl. inž. fiz.

Marija Papković, dipl. iur.

Drago Parancin, Sydney, Australia

Drina Pavković, Canbera

Gojko Pavković, Canbera

Iva Pavković, prof.

Ivan Pavković, Canbera

Mara Pavković, Canbera

Marko Pavković, dipl. ing.

Mladen Pavković, novinar i publicist

Davor Parlov, Split

Marija Peakić-Mikuljan, književnica

Ankica Pečarić, prof.

Jakob Pejić, Sydney, Australia

Joško Pejković

Gustavo M. Peirano Mitoš, Dipl. Civil Engineer, Buenos Aires, Argentina

Juraj Peresin, umirovljenik, Port Moody, British Columbia, Canada

Nadaja Peresin, umirovljenica, Port Moody, British Columbia, Canada

Demokrita Perić, Tomislavgrad

Ivan Perić, Tomislavgrad 

Josip Perić, dipl. ing., Zagreb

Marija Perić,dipl. oec., Tomislavgrad

Martina Perić, dipl. oec., Tomislavgrad

Stipan Perić, dipl. oec., Tomislavgrad

Ivo Perišić, Split, dipl. ing. matematike

Ante Perković, mr., prof. fizike i vjeronauka, Rakov Potok

Mario Perković, Varaždin

Katarina Peročević, mag.iur., Zagreb
Frane Peruzovic, dipl. ing.

Alojzije Petračić

Višnja Petrak, Buenos Aires

Branko Petričević, dipl. ing.

Kata Petričević, ing.

Domagoj Ante Petrić, publicist, novinar, politički analitičar, Zagreb

Saša Pilić

Marijan Pinhak, dipl. ing.

Zlatko Pintarić, dipl. ing. stroj., Courgevaux

Miroslav Piplica, predsjednik Austrijsko-Hrvatske zajednice za kulturu i šport, Beč

Tomislav Pipunić, Melbourne, Australia

Dubravko Pižeta, dipl. ing. el. u m., Zagreb

Vesna Plazibat, Split

Husein Plečić, Melbourne, Australia

Ilija Plockinjić, Ludwigsburg, Deutschland
Zdenka Plockinjić, Ludwigsburg, Deutschland
Tomislav Plockinjić, Ludwigsburg, Deutschland

Jasenka Polić Biliško, prof.

Stjepan Poropatić, dipl. inž.,  Stuttgart

mr. sc. Boris Posavec

Adriana Premuž, Buenos Aires

Ana Premuž, Buenos Aire

Mario Premuž, Buenos Aires

Pedro Premuž, Buenos Aires

Vlasta Premuž, Buenos Aires

Ivica Pribanić, pjevač crkvenog zbora Crkve Sv.Duha u Požegi

Ivica Primorac, prof, dragovoljac Domovinskog rata i časnik HV-a u miru

Marijo Primorac

Vera Primorac, hrvatska književnica rođena u Mostaru

Josip Primus, hrvatski branitelj

Mladen Prkačin, hrvatski branitelj, Solin

Mile Prpa, pravnik, slikar, pjesnik i columnist

Jelena Pržić, Bjelovar

don Vinko Puljić, Siegen

mr. sc. Andro Purtić, Beč, Austrija

Nada Putica, umir.

Mira Radičević, dipl. oec., Zagreb

Ivo Radman, dipl. ing. Velika Gorica

Katarina Radman, nastavnica, Velika Gorica

Pavo Radman, Velika Gorica

Slavko Radman, Velika Gorica

Jura Radocaj, Sydney, Australia

Petar Radoš

Katija Radović, prof.

Luko Radović, ekon.

Ivana Radman, Velika Gorica

Hrvoje Raguž, prof.

Ilija Raguž, economist

Ivana Raguž, umir.

Kazimir Raguž, USA

Marinko Raguž, dipl. iur., Stolac

Mate Raguž, USA

Spaso Raguž, pomorac

Vid Raguž, umirovljenik, USA

Zrinka Raguž, frizerica

Dražen Rajić, dipl. oecc.

Iva Ramljak, student, Zagreb

Petra Ramljak, student, Zagreb

Zdravka Ramljak dipl.iur., Zagreb

Magda Ranogajec, umirovljenica, Hobart, Tasmania

Prim. mr. sc. Miljenko Raos, dr. med.

Dražen Raspudić, mag. ing. aedif., projektant

Ivica Ravić dr.med.vet., asistent na Poljoprivredno-prehrambeno -tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

Nedjeljko Ražov, obrtnik  USA

Branko Reić, d. i. građ., Zagreb

August Rizek, Buenos Aires

Julie Rocha - Galić, Toronto

Ivan Rodin, USA

Marica Rodin, USA

Marija Rodin, umir.

Ivica Roso,  München, Njemačka

Ivo Roso, Geelong, Australia

Ruzica Roso, München, Njemačka

Zdravko Roško, Software Architect

Nikola Rukavina, Osijek

Rebecca Rupert - Sovulj, Alliston

Ida Rusan, studentica, Zagreb

Vjera Ružević, Zagreb

Hrvoje Saban, Zadar

Marinko Sabljić, Virovitica

Mladen Sadaić, Bjelovar

Ljudevit Sakal , dipl. ing., Grubišno Polje

Daniel Samardžić, St Marys, Australia

Darko Saraga, Melbourne, Australija

Željko Sarf, Sisak

Mladen Schwartz, publicist

Marija Sekulić, Australija

Martin Sekulić, Australia

Barbara Selesi, umirovljenik, Stuttgart

Ivan Sesar, ing. upp.

Vinko Sesar, Zagreb

Željko Sever, likovna akademija, Bjelovar

Roko Sikiric, zrakoplovni tehničar, Bibinje

Karolina Simić - Gelsomino, Toronto

Josip Sirić

Elvira Skelin

Jozefina Skelin, dipl. oecc.

mag. Jakov Skočibušić

Mato Skočko

Darko Skokić, dipl. inž., Valpovo

Olga, Skretić, Buenos Aires

Marija Slišković

Miroslav Slišković

Dujo Smokrović, Starigrad, Paklenica 

Renato Smokrović, Zagreb

Goran Smolec, teh.informatike, Bjelovar

Ljiljana Smolec, dipl. oec., Bjelovar

Josip Solić, Melbourne, Australia

Andrija Sovulj, Alliston
Filip Sovulj, Alliston
Mijo Sovulj, Alliston
Oliver Sovulj, Alliston

Dominik Stamać, dipl. ing. prom., Zagreb

Ivan Stančić

Josip Stanić

Jozo Stanić, Sydney, Australia

Marija Starčević, mr. phar.

Mirjana Starčević, dipl. oec., Grubišno Polje

Slavica Stefulić, Toronto
Vladimir Stefulić, Toronto

dr.Jadranka I.Stier, pedijatar

Ante Stojak, Zagreb

Ivana Stojak, Zagreb

Emilko Stojić, administrativni tajnik Obiteljske stranke

Miljenko Stojić, književnik, teolog i novinar

Mirko Strabić  

Darijo Strehovac, pisac, hrv. branitelj

Ana Sučić, dipl. ing., Zagreb

Bosiljka Sučić, Zagreb

David Sučić, Zagreb

Dubravko Sučić, dipl. ing., Zagreb    

Hrvoje Sučić, dipl.oec., Zagreb

Helena Sučić, oec., Zagreb

Ivan Sučić, dipl. ing., Zagreb

Jozo Sučić, masin. tehnik., Stuttgart

Mate Sučić, dipl.ing., Samobor

Matea Sučić, Samobor

Niko Sučić, Zagreb

Stipe Sučić, oec., Zagreb

Tomislav Sučić, dipl. ing., Zagreb

Miroslav Susilo, Kutina

Mate Sušac, prof.
Ivica Suton, dipl. ing., Zagreb
Božena Svetec
Zoran Svetec, Zagreb
Matija Šabarić, Bjelovar

Dragutin Šafarić, umirovljenik, Velenje, R.Slovenija

Bosiljka Šaravanja

Drago Šaravanja, prof., književnik

Mirko Šaravanja

Stanko Šarić, dipl. ing. građ.

Oskar Šarunić, novinar snimatelj

Liljana Šegedin, prof.

Zdravko Šegregur

Renato Šelj, predsjednik; za Udrugu HVIDR-a Črnomerec

Marko Šimat,dipl. inž., Zadar

Božena Šimek-Šuplika, medicinska sestra, časnica HV u mirovini, Varaždin

Mijo Šimić, dipl. ing., Mursko Središće

Bernard Šimović, Zagreb

Ivan Šimundić, dr. med., Split

Mirko Šimundić, dipl. iur. Zagreb

Elisa Šimunov, Buenos Aires

Graciela Šimunov, Buenos Aires

Tulio Šimunov, Buenos Aires

Jakov Šimunović, Knin

Andreja Šipić, dr. med.

Ladislav Šipić, dip. ing. elektroth.

Željana Škegro, nastavnica hrvatskog jezika i hrvatske književnosti

Petar Škorić, mag. novinarstva, Split

Karmen Škrinjarić, oec., Pula

Iva Šola, Mainz, Njemačka

Ivana Šola, Mainz, Njemačka

Nina Šola, Mainz, Njemačka

Pero Šola, Mainz, Njemačka

Robert Šola, Mainz, Njemačka

Tomislav Šola, Mainz, Njemačka

Anđelka Špančić, dr. med., Pakrac

Darko Španić, dipl. oec. u mirovini

Gabrijela Španje, Buenos Aires

Juan Španje, Buenos Aires

Davor Špehar, Sv. Nedjelja

Ivana Špehar, Sv. Nedjelja

Marko Špiranović, SAD

Zlatko Špoljar, procjenitelj kemijsko-tehnoloških šteta

Krešimir Štetić, dipl. inž. el.

Robert Šubert, Lipik

Smiljana Šunde, novinarka i publicistkinja

Eta Šurija, Sydney, Australia

 Magdalenu Šurjan, s. Mirjam, magistra katehetike, Kamerun

Marija Ines Šutija, Buenos Aires

Davor Švec

Ante Nadomir Tadić Šutra, prof., Knin

Darinko Tadić, prvi predstojnik Vladinog ureda za prognanike i izbjeglice HZ-HB

Jure Tadić, Prozor-Rama

Miran Tadić, USA

Pero Tadić, književnik, Zagreb

Drago Tafra, Nelson Bay,  Australia

Emilija Tafra, Nelson Bay, Australia

Ivana Tanovitski, akademski glazbenik

Ratko Tasić, Bjelovar

Sanja Timosok, dipl. ing.

Kristina Tišljer, Bjelovar

Saša Tišljer, Bjelovar

Miroslav Todorić, Stuttgart

Ante Tokić, poduzetnik, Berlin

Danijel Tokić, Berlin

Ivan Tokić, Berlin 

Stjepan Tokić, dopredsjednik Stranke Hrvatskog Zajedništva, Split

Benjamin Tolić, prof.

Ivan Tomac, Fairfield, Australia

Željko Tomašević, mag.iur., član predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva

mr. sc. Eduard V. Tomić, franjevac, Vareš

Rudi Tomić, potpredsjednik Saveza Hrvata BiH u Kanadi

Ruža Tomić, Tomislavgrad

Mile Tominac, poduzetnik, Sisak

Romano Tripalo, dr. med.

mr.sc.Snježana Trojačanec Skopje, Makedonija

Zvonimir Trusić, utemeljitelj Dragovoljaca

Zvonimir Josip Tumbri, dipl. ing. građ.

mr. Gordana Turić, dipl. inž., bivša zastupnica u Hrvatskom državnom saboru

Željko Turić, umirovljeni branitelj, Zadar

Vera Uglešić, prof., Zadar

Ana Uroš umirov.

Stijepo Uroš umirov.

Svjetlana Uroš služb.

Tomislav Uroš služb..

Ivica Ursić, neovisni novinar i publicist, Split

Sonja Urumović, dr. med.

Ana Uzelac

Kristina Uzelac

Marija Uzelac

Martina Uzelac

Tena Uzelac

Vladimir Uzelac-Kirby

Ivan Vakula, umirovljenik, Zagreb

Vera Valčić Belić, prof.

mr. sc. Ankica Valenta

Ninoslav Valenta, prof. TZK

Franjo Valentić, USA

Anđela Vancas

Antonia Varga, Buenos Aires

Đuro Varga, Buenos Aires

Danica Varošanac, Sydney, Australia

Božidar Veseljak , Stuttgart, Njemačka

Ante Veža, umir.

Jele Veža, umir.

Mario Veža, visoka str. spr.

mr. sc. Marija Vidić, Mostar

Đuro Vidmarović, književnik  
Ivan Vidović, Mostar

Marija Viro, ugost., Australia

Andjelko Vladić, umirovljenik  USA

Matilda Vladić, USA

Ante Vlahović, Buenos Aires

Domagoy Vlahović, Buenos Aires

Vesna Vlahović, Buenos Aires

Zdravko Vlaić, dipl. ing.

Ante Vojnović, svećenik, Split

Tomislav Vrančić

Berto Vranić, Kanada

Ante Vranjković

Natalija Vrban, dipl. oecc. 

Ante Vrbatović, svećenik, Split

Iva Vrdoljak, Australia

Ivan Vrdoljak, svećenik, Zadvarje

Denis Vrkasević  

Lidija Vrkić, Kruševo

Stipe Vrkić, Kruševo

mgr. sc. Carmen Vrljicak Verlichak, novinarka i spisatelica

Branimir Vrnoga

Stanko Vrnoga, svećenik

Ivana Vrnoga
Kosana Vrnoga
Vjekoslav Vrnoga

Ante Vucić

Marija Vucić

mr. sc. Jerko Vukas, Ambasador Republike Hrvatske, Bagdad

prof. dr. sc. Marija Vukelic-Shutoska, Skopje,  Republic of  Macedonia

Ana Vukić

Anka Vukić

Grozdana Vukić

Ivan Vukić

Krešimir Vukić

Marija Vukić

Mato Vukić

Nikša Vukić

Pavo Vukić

Tome Vukić

Blago Vukoja, Mostar

Zdravko Vukoja

Dušan Vuković, svećenik, Split

Pavao Vuković, svećenik, Split

Andrea Vuletić, dipl. iur.

Anđelko Vuletić, književnik

Ani Vuletić, dipl. ing. građ.

Lea Vuletić, dr. med. dent.

Božo Vuličević

Mirela Vuličević 

Mladen Vuličević

Vikica Vuličević

Petar Vulić, književnik

Jadranka Zanoški, dipl. oec.

Liza Zanoški

Milan Zanoški, inž., hrvatski branitelj

Petar Zanoški

Mladen Zelić, dipl. ing. elektrotehnike,. prof. matematike i fizike

Dragica Zeljko Selak, spisateljica
Katarina Zeljković, Oshawa
Nicholas Zeljković, Oshawa

Ana Zeruk, dip. ekonom., Stuttgart

Barbara Zeruk, Kontoristin, Stuttgart

Darko Zeruk, Sisak

Ivo Zeruk, umirovljenik, Stuttgart

Marko Zeruk, ing., Stuttgart

Stjepan Zetović

Ivan Zlopaša
Ivana Zlopaša, Široki Brijeg

Tonći Zokić, ing. brodostrojarstva

Anka Zovko, Clevland OH, USA

Blago Zovko, Clevland OH, USA

Branko Zovko, USA

Ivan Zovko, Clevland OH, USA

Jerko Zovko, Clevland OH, USA

Ljilja Zovko, Mostar

Maria Zovko, Clevland OH, USA

Mladen Zovko, Mostar

Radoslava Zovko, USA

Zoran Zovko, Široki Brijeg

Boze Zuro, Sydney, Australija

Gordana Zvjerković, dipl.ing. (prof.mentor.)

Amela Žaja, upravni pravnik, Zaprešić

Ante Žaja, akademski slikar, Zaprešić

Franka Žaja, domaćica, Aržano

Gordana Žaja, trgovac,Makarska

Marko Žaja, umirovljenik,Aržano

Ante Žanetić, bivši igrač Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960, Australija

Ana Žarko

Kata Žarko

Marija Žarko

Marko Žarko

Nediljko Žarko

Ivan Žigrović, dipl. ing., Sv. Ivan Zelina

Franjo Žgela, dip. ing. arh.

Lovre Žuljević, svećenik, Split

Anica Watson, Sydney, Australia

Valerija Weiss, modni asistent, Njemačka

pecaric@element.hr

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s